subscribe: Posts | Comments

HRstat: Predviđanje rezultata izbora bez anketiranja glasača

0 comments

HRstat_Vukovic

Mr.sc. Vuk Vuković (Zagrebačka škola ekonomije i managementa) komentira predviđanje ishoda predsjedničkih izbora bez korištenja anketa, objavljenu u sklopu projekta HRstat, kao prvu takvu javno objavljenu analizu u Hrvatskoj.


Prema procjenama Instituta sinergije znanosti i društva, rezultati prediktivnog modela vrlo precizno odražavaju stanje biračkog tijela u Hrvatskoj, što je interesantno jer se procjene ne temelje na klasičnim anketama javnog mijenja, već na inovativnom modelu koji koristi rezultate prethodnih izbora (predsjedničkih 2009, parlamentarih 2011 te EU 2014), uz seriju socioekonomskih kategorija koje su se pokazale vrlo preciznima u anticipiranju glasačkih preferecnija Hrvata. Procjenjuju se šanse vodećeg kandidata i aktualnog Predsjednika Ive Josipovića koji bi u prvom krugu trebao odnijeti 44%, a u drugom 52.9%, što je sa aspekata očekivanja Josipovićeve kampanje pomalo iznenađujuće, no u skaldu sa trenutnim odnosom snaga na hrvatskom političkom tržištu.

Gledajući po regijama, razdor će kao i dosada biti na tragu Sjeverozapadna Hrvatska (Istra, Primorje, Sjever i Zagreb) vs. Južna i Istočna Hrvatska (Slavonija, Središnja i Gorska, te Dalmacija), gdje bi Josipović, kojega model predstavlja kao kandidata lijevog centra, trebao uvjerljivo osvojiti Sjeverozapad, dok bi izgubio na Jugoistoku. Ovakva bi informacija mogla biti korisna voditeljima kampanja ozbiljnih kandidata o tome gdje se je potrebno bolje pozicionirati. Primjerice, kampanja aktualnog Predsjednika Josipovića trebala bi se bolje pozicionirati u regijama gdje je predviđeno da će izgubiti za relativno malo, poput Slavonije i Središnje Hrvatske (gdje u drugom krugu dobiva 47% odnosno 46%), dok bi trebao manje sredstava i vremena uložiti u Istri i Sjeveru gdje je relativno siguran. S druge strane, kandidat HDZ-a, odnosno desnog centra, Kolinda Grabar Kitarović bi trebala odustati od kampanja u Istri i na Sjeveru gdje jako teško može dostići Josipovića (koji u tim regijama uzima 65% i 73% u drugom krugu), no zato bi mogla također pojačati kampanju u Slavoniji, ili u primjerice Zagrebu (ako uzmemo da Josipović tamo dobiva 53%, a ona 47% u drugom krugu). Jasno, u predsjedničkim izborima čitava je Hrvatska jedna izborna jedinica tako da je doista svaki glas bitan neovisno o regiji, no u ovakvo podijeljenim regijama sa sličnim brojem glasača, ima smisla na regionalnoj razini razmišljati o pozicioniranju kampanja.

Prema navedenim procjenama rezultati ovih predsjedničkih izbora (oba kruga) neće biti ništa novo po pitanju smjera glasačkih preferencija u Hrvatskoj. I dalje su glasovi u iznimnoj mjeri određeni postojećim stranačkim konstelacijama i socioekonomskim kategorijama poput nezaposlenosti ili ratnog nasljeđa, stoga je i predviđanje rezultata izbora s obzirom na taj rascjep relativno jednostavno.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *