HRstat: Kako otkriti izborne nepravilnosti

Doc. dr. sc. Davor Horvatić (Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu) analizira rezultate EU izbora 2013. po biračkim mjestima u Hrvatskoj kako bi statistički detektirao moguće izborne nepravilnosti. Šira analiza tih izbora dostupna je u sklopu projekta HRstat.

Uvijek kada su izbori aktualni slušamo o svim mogućim vrstama nepravilnosti. No, realno je pitanje koliko ih možemo dokazati/vidjeti u praksi. Područje znanosti koje se bavi kompleksnim sistemima daje nam više alata. U ovom pregledu odabrali smo rad “Statistical detection of systematic election irregularities“ objavljen u utjecajnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America (rad je dostupan ovdje).

Pogledajmo prvo jedan ilustrativan primjer iz njihovog rada. Za svaku od prikazanih država u njihovom radu po biračkim mjestima obrađeni su podaci na slijedeći način: napravi parove postotaka izlaznosti i postotaka glasova za pobjedničku stranku te ih prikaži na histogramu. Za one koji nisu upoznati s tim što je histogram zamislite da ste složili 10000 kutija na podu u pravokutni oblik ta da imate stotinu redaka i naravno stotinu stupaca kutija. Retke i stupce označite s brojevima 1 do 100. Uzmite jedno biračko mjesto pogledajte postotak izlaznosti i postotak glasova za pobjedničku stranku, npr. 32% i 40% te ubacite kamenčić u kutiju koja se nalazi u 32-om retku i 40-tom stupcu. Ponovite to za sva biračka mjesta i na kraju zbrojite koliko kamenčića ima svaka kutija.

Upravo to možete vidjeti na slici desno koja je preuzeta iz njihovog rada. Plava boja označava malo “kamenčića”, a crvena puno. Tako  jednostavno možemo vidjeti “potpise” izbora u raznim zemljama. Na slici možemo vidjeti da su istaknuti dijelovi koji pokazuju vrlo veliku izlaznost i broj glasova pobjedničke stranke za izbore u Rusiji 2011. i 2012. godine te za Ugandu 2011. godine.

Kako izgledaju zadnji EU izbori iz 2013. godine za Hrvatsku? Slika desno prikazuje nam raspodjelu glasova za tri liste koje su prošle prag. Zbog jednostavnosti su označene s HDZ, SDP i Laburisti, dok se puni detalji izborih lista mogu vidjeti na www.izbori.hr.

Vidimo da nema nekih ničega što bi iole naslućivalo slične neregularnosti iz Rusije i Ugande. Statistička obrada tih razdioba pokazuje da smo poprilično identični po potpisu npr. Austriji, Češkoj … U rezultatima na slici lijevo vidimo graf koji pokazuje sumarne rezultate prema izlaznosti. Metodologija je: uzmite sva biračka mjesta koja imaju manju ili odabranu izlaznost i zbrojite glasove te izračunajte koliki je to postotak od ukupnog broja važećih glasova. Napravite to za sve postotke izlaznosti.

Vidimo da iste zemlje i izbori koji su se pokazali sumnjivima iskaču i na tom grafu. Za razliku od toga, EU izbori iz 2013 u Hrvatskoj pokazuju da nema takvih anomalija (vidi grafikon desno). Jedino možemo vidjeti da je lista SDP-a ušla u zasićenje prije liste HDZ-a što je i za očekivati ako to povežemo s prijašnjom slikom raspodjele glasova. SDP ima manje izborih jedinica s visokim postotkom glasova i većom izlaznošću.

Mehanizmi sistematskih izborih nepravilnosti koji su se procijenjivali u navedenom radu odnose se na namjerno krivo brojanje i dodavanje izborih glasova u biračke kutije. Ne želim vas na ovom mjestu udaviti s suhoparnom statistikom i kompletnom metodologijom modeliranja. Završiti ću sa slikom lijevo gdje možemo vidjeti rezultate za uzorne biračke zemlje i one gdje smo ispravno posumnjali u nepravilnosti. Dovoljno je očito da se uoči razlika između fer slike gdje nije bilo ubacivanja listića (desni stupac na slici) ili krvo brojanih i stvarne slike (lijevi stupac na slici). Gdje je su odnosu na ovu analizu EU izbori 2013. kod nas? Možemo reći da nema nikakvih statistički značajnih indikacija da navedeni mehanizmi utječu na rezultate naših izbora. Što je dobra vijest, jer očito svi koji su uključeni u proces izbora dobro rade svoj posao. Ovu analizu uzmite samo kao mali uvod i najavu za širu i detaljniju analizu predstojećih izbora gdje ćemo pogledati ovakve potpise kako na nivou države tako i na nivou županija.